Verification: 1eee953a3df549ea Verification: 1eee953a3df549ea
 

Cazin - spektar različitosti

Grad je slika ljudi koji žive u njemu, a ljudi su slika grada iz kog dolaze. Ako ćemo gledati Cazin kroz ljude, uistinu imamo šta da vidimo, čitav spektar različitosti, od tradicije do modernog, od lucidne Krajine do svega onog što bi tom trebala biti neka druga, moderna suprotnost. Kao nekome ko je kao dijete jedva uspio pojmiti da može postojati grad, a da nema svoju rijeku, Cazin je bio mjesto koje sam definitivno htio bolje upoznavati kroz ljude.


Foto: Centar grada Cazina

Anketni list sa pitanjima koja sugovornika navode u smjeru da kaže zašto voli svoj grad, šta bi mijenjao na bolje i kako vidi ekološku svijest je sasvim dovoljan materijal da preko dva sata provedete na ulici, pričajući sa Cazinjanima. Da, vole svoj grad, svako ima svoju ličnu viziju šta bi mijenjao i kako, a posebno je zanimljivo to što je preko 80% ispitanika reklo da u Cazinu najviše voli ljude. Zanimljivo je i to što ekološka svijest varira kod istih sugovornika do neslućenih granica, a to uvelike zavisi koje termine koristite i na koji način pričate o životnoj sredini.


Posebno zanimljiv razgovor bio je sa Sanelom Mujić, Cazinjankom koja se identifikuje kao filantropkinja, sa izraženom ljubavlju za rad sa djecom i mladima. Ista ta ljubav ju je pokrenula da pokrene Udruženje za obrazovne inicijative 5+, da svojim primjerom pokaže da može i drugačije. Nezadovoljna vaspitn - obrazovnim politikama ističe važnost cjeloživotnog učenja, kako uz rad sa mladima, kako zbog rada sa mladima. Na pitanje, šta može bolje u Cazinu, te kakvo je stanje ekološke svijesti, Sanela odgovara britko krajiški:


“Cazin je grad koji mnogo volim, ali poražavajuća je činjenica da je svijest ljudi ostala u nekim uskim okvirima, nema kritične mase i moja glavna misija je, da u radu s mladima kroz projekte, upravo radim na kritičkom promišljanju, samokritičnosti i osvještavanju istinskih univerzalnih vrijednosti. Ponosna sam na naše mlade jer su spremni raditi za promjene i iste prihvatiti.


Ekološka svijest je na niskim granama, odnosno, odnos prema ekologiji općenito je duboko povezan sa politikama i podjelama u društvu. Poseban problem je naravno utemeljen u nepostojanju strategija da se kroz obrazovanje najmlađih izgrađuje ekološka svijest, nego se za te procese čeka kada se od tog može kapitalizirati politička ili neka druga korist, uključujući i materijalnu. Jedini izlaz iz ovog ekološkog ćorsokaka je edukacija i jačanje nevladinog sektora koji jedini može biti nosilac i generator promjena.


Bez promjene svijesti, neće doći do promjena, bez promjena nema napretka, s istim ljudima, politikama i postupcima doći ćemo samo do istih ili vrlo sličnih rezultata koji se oličavaju u tapkanju u mjestu, pa čak i u nazadovanju. Ključ promjena je u ojačavanju građanske, odnosno javne svijesti koja mora i treba biti čuvar i garant pozitivnih promjena. “


U Sanelinim riječima se doslovno mogu prepoznati rečenice koje se mogu čuti širom Bosne i Hercegovine. Cazin sa svim svojim specifičnostima je bez sumnje unikat, mjesto razgovorljivih, britkih i dovitljivih krajišnika, kako u poslovnom tako i u socijalnom kontekstu. Da li će Cazin iskoristiti jednu od najjačih dijaspora u Bosni i Hercegovini, te ekonomski, ekološki i kulturološki zauzeti mjesto za koje stanovnici ovog mjesta smatraju da mu pripada, ostaje da vidimo, ali jedno je sigurno, Cazinjani imaju sigurno šta reći na svaku temu koju otvorite sa njima.